Viktor Ivančić |

PISMO PODRŠKE PREDSJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA SPLITA NEVENKI BEČIĆ

Poštovana gospođo Bečić,

kao građanin Splita osjećam se ponukanim iskazati javnu potporu zadnjoj odluci Gradskoga vijeća – tijela kojim časno predsjedavate – da se general Ante Gotovina ovjekovječi titulom počasnog građanina, te da se po njemu nazove jedna gradska ulica ili trg. Moje oduševljenje je utoliko veće što je odluka Gradskog vijeća donesena jednoglasno, za nju su spremno glasali vijećnici stranke na vlasti i opozicije, predstavnici svih ideoloških opcija – od socijaldemokrata do neofašista – čime se na zoran način potvrdilo kako Splićani međusobne političke razlike stavljaju u drugi plan kada su na stvari nacionalni interesi i moralni kapital zajednice.

Read more

Retrovizor | Ljubomir živkov |

Dvoje državnih službenika koji spadaju u pomoćno osoblje okrutno su kažnjeni za jedan neopravdan izostanak sa posla i za štetu koja ne bih rekao da nadmašuje stotinu evra. Neka bude i sto pedeset. Sekretarička dnevnica neka bude kao majstorska, trideset evra, šoferska neka bude dvadeset, za benzin su potrošili još pedeset evra, putarinu su verujem sami platili jer bi se iz potvrde videlo da su negde išli, a nije nigde trebalo da idu, dodaj ulje (dolij ulje, pripadniče sedme sile!), izračunaj amortizaciju pretpostavljam audija, opet je ispod sto pedeset evra, a vozač je izgubio posao, sa njim je raskinut radni odnos, što su novinari baš i zahtevali.

Read more

S. Bubnjević

Moguće je zamisliti kako bi izgledalo doba u kome su zaboravljeni Njutn, Kopernik i Galilej, gde nije bilo rođenja moderne fizike, hemije i astronomije, kao ni razvoja bioloških nauka, potonje industrijske revolucije i uvođenja naučnog obrazovanja u škole, koje je inicirao britanski filozof Tomas Haksli. U duhu discipline koja se naziva alternativnom istorijom, što je takozvani "What if" ili "Šta bi bilo kad bi bilo" specijalitet među načinima na koje istoričari razmišljaju o prošlosti i budućnosti, pokušaćemo da vas, u jednoj mogućoj spekulaciji, odvedemo u vreme bez nauke

Read more

Nacionalizam je, pre svega, paranoja. Kolektivna i pojedinačna paranoja. Kao kolektivna paranoja, ona je posledica zavisti i straha, a iznad svega posledica gubljenja individualne svesti; te, prema tome, kolektivna paranoja i nije ništa drugo do zbir individualnih paranoja doveden do paroksizma. Ako pojedinac, u okviru društvenog projekta, nije u stanju da se «izrazi», ili zato što mu taj društveni projekt ne ide na ruku, ne stimuliše ga kao individuu, ili ga sprečava kao individuu, što će reći ne daje mu da dođe do svog entiteta, on je primoran da svoj entitet traži izvan identiteta i izvan tzv. društvene strukture. Tako on postaje pripadnik jedne skupine koja postavlja sebi, bar na izgled, kao zadatak i cilj probleme od epohalne važnosti: opstanak i prestiž nacije, ili nacija, očuvanje tradicije i nacionalnih svetinja, folklornih, filozofskih, etičkih, književnih, itd.

Read more

Saša Radulović - Blog B92

Pronađe Đura odličan biznis. Peri treba dugoročan kredit za kuću, na 30 godina, i plaća dobru kamatu. I plasira tako Đura svoj zdrav kapital Peri, dobije odličnu kamatu, bolju nego da je stavio novac u banku ili kupio državne obveznice. Pera je uredan platiša. Ima dobar posao i dobra primanja. A i ako zapadne u probleme sa plaćanjem kredita, tu je kuća, a na nju smo stavili hipoteku, tako da je verovatnoća gubitka mala. Jako mala. Skoro da je nema, skoro isti rizik kao da je pozajmio državi. Računa Đura, mogu ja da podnesem tako mali rizik.

Read more